Početkom mjeseca travnja 2021. grupica naših Sniježničara otputovala je na najšumovitiji otok Jadrana na Mljet. Tamo su u sklopu projekta markiranja staza pomogli Javnoj ustanovi NP Mljet markirati i označiti njihove nove staze. NP Mljet je svojim gostoprimstvom i prirodom nanovo oduševio sve sudionike i markaciste. Poneka kap kiše nije zasmetala našim markacistima u radu a bilo je vremena i za baciti oko na razne otočne zanimljivosti. Za sve zainteresirane Nacionalni park Mljet je od ožujka otvoren za sve posjetitelje https://np-mljet.hr/
Za one koji neznaju otok Mljet je dug 37 km s prosječnom širinom 3 km i površinom od 100,4 km2. Najveće brdo na Mljetu je Veliki Grad s 514 m n.m. To je naš najzeleniji otok, bujne mediteranske vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih uvala, bogatog podmorskog živog svijeta. Uvelike je uspio sačuvati svoju prirodnu izvornost i autentičnost zahvaljujući zemljopisnom položaju i činjenici da je udaljen od kopna. More, jaki valovi, morske struje i vjetrovi oblikovali su današnju strukturu mljetskih obala koje obiluju uvalama, spiljama, garmama i stijenama. Otok obiluje raznim biljnim, životinjskim, geološkim i povijesnim znamenitostima. Razni mitovi i legende su također nezaobilazni u pričama o Mljetu. Avantura Homerovog Odiseja i iskrcavanje Sv Pavla su među najpoznatijima.
A sad malo o markiranju i markacistima 🙂
Prvi planinarski putovi u Hrvatskoj markirani su već 1882. godine na Medvednici, a 1912. Upravni odbor HPD-a odredio je prva pravila o izgledu markacija. Komisija za planinarske putove HPS-a je 1995. godine propisala izgled i dimenzije svih markacija na planinarskim putovima u Hrvatskoj i od tada se one dosljedno primjenjuju.
Vrijeme potrebno da skupina od 3 do 5 markacista obnovi markacije, obično je četiri puta dulje od vremena koje planinarima treba da umjerenim hodom prođu isti put. To znači da na putu od 1 sata hoda, obnova markacija traje oko 4 sata. Za prvo markiranje potrebno je i do 8 sati rada. Održavanje planinarskog puta najvažnija je djelatnost planinara markacista, a sastoji se od krčenja i čišćenja puta, obnove markacija i ostalih oznaka te obnove natpisa, putokaza i ploča. Rad markacista zasniva se na entuzijazmu i dobroj volji te na ljubavi prema planinama i planinarenju. Takav rad, osim što je koristan, ujedno je i velik užitak.
Kad se potencijalna staza pročisti od granja, drače i sl penila i kantice sa bojom postaju naravno najvažniji dio opreme. Međutim prvo treba pripremiti podlogu za boju tj podloga se prvo očetka. Jedna osoba nanosi bijelu boju, a druga crveni krug. Markacije moraju biti uredne i vidljive. Oznake se u pravilu postavljaju tako da se stojeći kod jedne može vidjeti sljedeća.
Crvena i bijela boja se najčešće koriste a od oblika markacije najzastupljeniji su krugovi te pojasni tj linijski oblici. Okrugla markacija osnovna je oznaka u markiranju i ona se postavlja kad god je to moguće. Procjenjuje se da na hrvatskim planinarskim putovima okrugle markacije čine više od 75% od ukupnog broja oznaka. Postavljaju se na drveću, kamenju, ogradama, zgradama, stupovima za struju i telefon i dr. Okrugla se markacija može postaviti u okomit, kosi ili vodoravan položaj u odnosu na pravac gledanja.
Važno! Prije svakog planinarenja ili izleta u brda i planine obavezno se raspitajte o stazi i markacijama na istoj. Svakako izaberite turu primjerenu vašim psihofizičkim sposobnostima i obavijestite blisku osobu gdje i kuda idete kao i vrijeme predviđenog povratka.
Nema nas đe ne dođemo! 🙂
Foto: Karla Surla.
Pripremio: Đani Kobilić